Narkomanija

U savremenom dobu nastajala je kod onih koji su se sretali sa preparatima namjenjenim stišavanju bola (npr. stišavanje bola morfijem u medicini) ili kod onih koji su rukovali tim preparatima, te usljed radoznalosti ili nekog slučaja upoznali njihovo dejstvo, koje ih je opčinilo.Još su stari

Grci poznavali svojstva ekstrakta maka koji je opijajuće djelovao na ljude i vodio ih u čudesne snove. Herodot, Aristotel i Hipokrat govorili su o opijumu u svojim djelima. Rimljani su u čast Cerere kojoj su se klanjali, pili makov sok.Nova era opijuma počinje u XIX stoljecu otkrićem aktivnih elemenata: alkaloida morfija, kodeina, heroina, kokaina i drugih.Tokom sedamdesetih godina ovoga vijeka Evropu, kao i našu zemlju, zapljusnuo je talas narkomanije, jednog sasvim drugog tipa po motivu korištenja, po populaciji koja je obolijevala i po kolektivnom uživanju u zloupotrebi droge. To je bila narkomanija mladih i to već onih u pubertetnom uzrastu, pa sve do onih u dobu kasne adolescencije.

Šta je droga i šta je narkomanija?

Pod drogom se danas podrazumijeva svaka hemijska supstanca koja alterira raspoloženje, percepciju i svijest, odnosno koja na bilo koji način mijenja mentalnu aktivnost i psihičko stanje.Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije zavisnost od droge ili narkomanija je stanje periodičnog ili hroničnog trovanja štetnog po pojedinca i društvenu zajednicu, prouzrokovano ponavljanim uzimanjem prirodnih ili sintetskih droga.Zavisnost od droga karakteriše:

-postojanje psihičke ili fizičke, ili pak i jedne i druge, ovisnosti od droge,

-nesavladiva potreba (želja, žudnja, kompulzija) za uzimanjem sredstava ovisnosti (droge) i njenim nabavljanje po svaku cijenu,

-sklonost povečanju doze (količine) droge ili izmjena tolerancije,

-štetno dejstvo na osobu koja uzima drogu, uz štetno djelovanje na društvo,

-pojava apstinencijskog sindroma poslije naglog prekidanja uzimanja droge.

Vrste droga

Najjednostavnija podjela droga je ona koja ih dijeli na prirodne i vještačke. Prirodne opojne droge su one koje se dobiju preradom plodova i različitih biljaka (opijumskog maka, indijske konoplje itd.).Vještačke (sintetske) opojne droge su one koje se dobiju sintetskim putem (npr. LSD), ali i lijekovi koji svojom zloupotrebom mogu izazvati ovisnost.

Rasprostranjenost narkomanije

Smatra se da na jednog registrovanog narkomana dolazi tri do pet onih koji nisu otkriveni. U 1991. godini ukupan broj narkomana u svijetu se procjenjivao u velikom rasponu od dvadeset miliona do dvije stotine miliona. Te godine stručnjaci Federalnog biroa za borbu protiv narkotika u SAD procjenjivali su da heroinomana u toj zemlji ima 560.000.Prema ranijim podacima Saveznog zavoda za zdravstvenu zaštitu bivše Jugoslavije bilo je 1975. godine 2398 narkomana, a 1983. godine taj se broj popeo na 9830. Prosječna starost narkomana kod nas je bila 17 godina, odnosno 89,6% se nalazilo u dobi između 13 i 22 godine.U Bosni i Hercegovini je 1975. godine registrovano 90 narkomana, a 1991. godine se operiše sa brojem od 1000 narkomana.

Narkomanija je bila proširena, prema tadašnjoj evidenciji, u velikim gradovima bivše Jugoslavije (Beograd, Zagreb, Ljubljana, Sarajevo, Split, Niš, Dubrovnik), ali se javljala i u manjim gradovima .U to vrijeme narkomani su već bili registrovani u Zenici, Tuzli, Doboju, Banjoj Luci, Prijedoru, Bihaću, Visokom, Trebinju i drugim mjestima.Prema našim istraživanjima od ukupno anketiranih učenika osnovnih škola opojna sredstva uzima 0,9%. Od ukupnog broja anketiranih srednjoškolaca opojna sredstva uzima 10,9% učenika. U III razredu srednje škole ženska omladina uzima opojna sredstva u 14,81% slučajeva, a muška omladina u 23,33% slučajeva.U IV razredu srednje škole ženska omladina, prema anketi, ne uzima opojna sredstva, dok muška omladina uzima opojna sredstva u 24,14% slučajeva.

Uzroci narkomanije

Uzroci uživanja opojnih droga su mnogobrojni, a baziraju se na tri faktora: ličnosti, drogi i društvenoj sredini.Osobito su tome sklone osobe koje su usamljene, okrenute sebi, povodljive i psiholabilne. Takve ličnosti se teško prilagodavaju, imaju problema sa uspostavljanjem kontakta i ispoljavaju reakcije straha. Međutim, potrebni su drugi uslovi i okolnosti. U omladinskoj dobi života, koja se odlikuje traganjem za sopstvenim vrijednostima, uz česta kolebanja između svjesnih i nesvjesnih modela poistovječivanja, zatim radoznalošču i sklonošču ka novom, nepoznatom i nedoživljenom, uz jaku želju da se prekorače granice uspostavljenih normi i svakodnevnog iskustva. U tom dobu mladi najčešče počinju da uzimaju drogu. Motiv za uzimanje droge, prema istraživanjima Bukelića, u 95% slučajeva je radoznalost i druženje sa narkomanima. Jedan od razloga je i oponašanje negativnih likova (kriminalci, gangsteri, negativni filmski junaci).Nedostatak ideala, praznina i siromaštvo osjećaja (samozadovoljstvo, bezbrižnost, bez vlastitog truda-lezihljebovići) u životnom dejstvu mladih stvara ličnosti koje psiholozi zovu “zadovoljne biljke” i koje su veoma sklone narkomaniji.

Opće je mišljenje da odnosi u porodici snažno utiču na pojavu narkomanije. U porodicama iz kojih potiču narkomani odnosi su najčešče poremećeni: rastava braka, smrt roditelja, djetinjstvo provedeno kod staraoca ili u nekoj porodici koja je dijete usvojila. Nedostatak sigurnosti, osjećaja pripadnosti i pozitivnih uzora umanjuju sigurnost djeteta, a u kasnijem životu uzrokuju smetnje u razvoju i vode u krizu ličnosti.Ali, i naizgled stabilna porodica može naškoditi djetetu; razmaženost ili prestrog odgoj, odnosno nepostojanje čvrstog stava u odgoju djeteta mogu biti podloga za kasniji bijeg iz stvarnosti.Osim karakteristika ličnosti, stanja u porodici, bitan faktor nastanka narkomanije su društveni (socijalni) uzroci. Najčešče se spominje sve brži razvoj tehnike, automatike, neprekidna žurba za nečim; što stvara psihičku napetost, nesigurnost i strah. Sve ovo iscrpljuje energiju ličnosti, a odbrana od toga straha može biti upravo narkomanija.

Izgled i ponašanje narkomana

Pošto je narkomanija bolest ovisnosti od opojnih droga, jasno je da je narkoman bolesnik potpuno ovisan o njenom djelovanju.Ponašanje narkomana se razlikuje od toga da li je pod dejstvom opojne droge ili je njeno dejstvo prestalo.Ponašanje nastalo pod dejstvom opojne droge (povećana motorika, utučenost ili psihička uznemirenost sa jakim gestikulacijama pa i agresivnost) posljedica je oštečenja centralnog nervnog sistema, koji je najviše izložen dejstvu droge.Narkomani u periodu kada nisu pod dejstvom opojne droge izgledaju tako da su izrazito mršavi, sa blijedim izgledom kože, usporenih pokreta i naznačenom psihičkom karakteristikom-utučenošču. Na koži se nalaze tragovi uboda a ponekad i gnojne upale od nesterilno datih injekcija. Kao direktna posljedica dugotrajnog uzimanja opojnih droga nesterilnim injekcijama pojavljuje se hepatitis B i Sindrom stečene imunodeficijencije-SIDA.Usljed slabe ishranjenosti i stalnog trovanja organizma, otpornost je znatno smanjena, pa je narkoman sklon drugim bolestima i zarazama.Ako narkoman nema svoje dnevne doze, uočljivi su simptomi kao što su: drhtanje ruku, lupanje srca, znojenje, razdražljivost i uznemirenost.

Sprečavanje narkomanije

Cilj sprečavanja narkomanije je formirati takvu ličnost koja će prihvatiti sve ljudske i društvene vrijednosti koje zagovara porodično i školsko vaspitanje i koja će biti sposobna da životne probleme i teškoče savladava na zreo i stvaralački način. Treba ličnost ojačati da zauzme negativan stav prema narkomaniji i ostalim bolestima ovisnosti.Najefikasniji način borbe protiv narkomanije i ostalih bolesti ovisnosti je ispravan psihofizički odgoj. On počinje u porodičnom krugu, u najstabilnijoj i emocijonalno najuravnoteženijoj sredini koju poznajemo i u kojoj će mladi prihvatiti sve pozitivne vrijednosti i ugraditi ih u svoj sistem vrijednosti i sistem ponašanja.Jedno od najznačajnijih pitanja u vaspitanju mladih je kako organizirati aktivnosti u slobodno vrijeme. Pokazalo se da rijetko ili nikako ne uzimaju droge omladinci koji se bave sportom ili su okupirani nekim drugim aktivnostima.U čemu je tajna uspjeha Islama u borbi protiv bolesti ovisnosti kao što su alkohol i droga, što je za svijet van islama nesavladiva teškoća?!

Islam je, Allahovom mudrošcu i dobrotom, ukazao čovjeku na smisao života. Islam je učinio život ozbiljnim, svrsishodnim. Allah je u čovjeka udahnuo nešto od Svoga duha. Pružio mu mogućnost korištenja zemaljskih i nebeskih dobara. Otvorio horizonte vjerovanja. Smrt uklonio kao prepreku. Ukazao na vječni život. Pružio povjerenje. Obznanio tajnu života: živjeti u ime Allaha, za Allahovu vjeru, za činjenje dobrih djela, za sreću ljudi na oba svijeta, za mir, ljubav i spas.Islam je široko otvorio vrata ljudskom trudu za izgradnju ljudske ličnosti, za oplemenjivanje čovjeka, za dosezanje najviših mogućih duhovnih visina, za put u blaženstvo vječnoga života.Lukman savjetuje svoga sina: “O sinko moj, obavljaj namaz i traži da se čine dobra djela, a odvraćaj od hrđavih i strpljivo podnosi ono što te zadesi – to je mudrost života!” (Prijevod značenja – Lukman, 17.)

Kada je Uzvišeni Stvoritelj potpuno zabranio upotrebu alkohola za piće, prvi muslimani su prestali piti. I ne samo to. Prosuli su alkohol po ulicama i porazbijali posude i čaše u kojima je stajao alkohol i iz kojih se pio.Njihov iskreni iman je za tren riješio problem alkoholizma, onoga trena kada je do njih doprla Allahova riječ o zabrani alkohola. Snažna vjera u srcima prvih muslimana postigla je uspjeh i trasirala put ka otklanjanju zla i osvijetlila staze budućim generacijama.Droga je strašno zlo čiji su se tmurni oblaci nadvili nad ljudski rod.

Radi iliustracije naveščemo jedan istiniti događaj, preuzet iz strane štampe i prenesen u Takvimu iz 1983. godine.”Poručnik Grej, šef policije u Denveru, gradiću u državi Kolorado, umalo da nije pao u nesvijest 21.9.1967. godine, kada je sa svojim ljudima upao u staru zgradu, vec davno napuštenu. U jednoj sobici osamnaestogodišnja djevojka, sva zamrljana krvlju, potpuno gola, plesala je oko leša dvogodišnjeg djeteta. Djetetove su grudi bile rasporene i u njih zabijena razbijena boca coca-cole. Djevojka je bila majka ubijenog djeteta. Plesala je izgovarajući besmislene riječi. U podignutim rukama držala je malo srce istrgnuto iz grudi svoga djeteta. Uz zidove su sjedili drogirani mladići i djevojke koji su pušili i tupo posmatrali prizor”. Djevojka je u nastupu halucinacija pod uticajem droge ubila svoje dijete, turpijom za nokte rasporila mu grudi i izvadila srce…

ISLAM JASNO I ODLUČNO ZABRANJUJE UPOTREBU DROGEsmatrajući to velikim grijehom. U tome zaključku su saglasni svi islamski učenjaci.

Islamski učenjak Ibni Tejmije je u vezi sa drogom rekao: “U drogama je veće zlo nego u alkoholu, te su one pogotovo zabranjene. Ko bi smatrao da su dozvoljene, otpadnik je od Islama, neće mu se klanjati dženaza niti će biti ukopan u muslimanskom groblju”.

Danas se čovječanstvo hrve sa zlom alkoholizma i droge. Za Islam – taj problem ne postoji. Muslimani su ga već davno riješili islamskim načinom i stilom života. A ko živi takvim stilom i načinom života, Allahova pomoć mu, sigurno, neće izostati. EL HAMDU LILLAHI RABBIL-ALEMIN. (Prijevod značenja – El-Fatiha, 1.).